PRITISCI SA VIŠE STRANA: Nasilje Prištine nad Srbima i non-pejper o BiH pokušaj da se politički prostor Zapadnog Balkana iznova preoblikuje
Srbija je direktno zainteresovana za oba ova vruća terena i igra ključnu ulogu u obezbeđivanju mira i stabilnosti u regionu. Ova situacija zahteva stratešku uzdržanost i diplomatsku ofanzivu, ocenjuju sagovornici Kurira
Napad pripadnika tzv. kosovske policije na srpskog maturanta još jedan je u nizu provokativnih poteza koji, uz gotovo svakodnevno institucionalno nasilje Prištine i mlaku ili nikakvu reakciju s međunarodnih adresa, čini situaciju na Kosovu i Metohiji konstantno tenzičnom i na ivici eskalacije.
Politički opasna atmosfera stvara se i u Bosni i Hercegovini, posebno posle non-pejpera za rešavanje krize u BiH, iza kog su stale Francuska i Nemačka.
Srbija je direktno zainteresovana za oba ova vruća terena i igra ključnu ulogu u obezbeđivanju mira i stabilnosti u regionu. Ovaj pritisak na Srbiju s više frontova zahteva stratešku uzdržanost i diplomatsku ofanzivu, ocenjuju sagovornici Kurira.
Nastavak provokacija
Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost kaže za Kurir da je trenutno stanje u regionu, posebno na KiM i u BiH, toliko osetljivo da je svaki neodmereni potez ili izostanak smirujućih reakcija na nasilje zapravo dolivanje ulja na vatru.
- Najnovije tenzije na KiM nisu iznenađenje, već nastavak obrasca provokacija i jednostranih poteza Prištine koji godinama unazad destabilizuju region. Ovoga puta je zabrinjavajuće to što međunarodna zajednica, a posebno ključni akteri poput EU i SAD, na te poteze reaguju mlako, birokratski i bez stvarne političke težine. Time se šalje poruka da jednostrano nasilje može da prođe bez posledica, što otvara prostor za eskalaciju. Istovremeno, pojavljivanje non-pejper dokumenta o mogućem novom uređenju BiH samo doliva ulje na vatru. Iako se radi o neslužbenom dokumentu, sama činjenica da takvi tekstovi kruže i bivaju ozbiljno razmatrani govori o pokušajima da se politički prostor Zapadnog Balkana iznova preoblikuje, ali bez autentičnog dijaloga i učešća svih aktera - upozorava Barac.
On kaže da se Srbija, s obzirom na aktuelni kontekst, nalazi pod pritiskom na više frontova - bezbednosnom, diplomatskom i političkom.
- Na jednom kraju stoji potreba da se zaštiti srpski narod na KiM koji je izložen konstantnoj nesigurnosti. Na drugom, sve je više pokušaja da se umanji uticaj Srbije u regionu kroz suptilne pritiske i redefinisanje regionalnih odnosa, često bez osnova u međunarodnom pravu. U ovom trenutku regionalni mir nije nešto što se može podrazumevati, na njemu mora svakodnevno da se radi, on mora biti aktivno očuvan. A to zahteva ozbiljnu, koordinisanu i strateški mudru politiku Beograda, ali i drugih aktera - naglašava Barac.
Evropski interes
Politički filozof Dragoljub Kojčić ocenjuje za Kurir da je na delu ponovno aktiviranje metoda treniranja strogoće prema Srbiji.
- U novim geopolitičkim rasporedima u svetu EU prepoznaje da je putanja njene moći silazna i non-pejper je pokušaj, sličan agresivnoj politici prema Rusiji u ukrajinskoj krizi, da deo briselske administracije pokaže svoju moć ponovo treniranjem strogoće prema Srbiji. U takvoj politici čak zanemaruju upravo evropski interes da se region Zapadnog Balkana, čiji najveći i najvažniji deo pokriva srpski etnos, integriše u EU i time ne samo stabilizuje ovaj prostor nego i doprinese ukupnom političkom ugledu i moći Brisela. Brisel i taj deo njegovih institucija previđaju da se kompromituju tolerancijom nasilja nad srpskim civilima na Kosmetu ili bolesnom hajkom na Dodika, Stevandića i Viškovića. Posebno je interesantno da ne uviđaju da je centralni problem postizanja pravne i demokratske regularnosti u BiH upravo njihov nelegalni žandar Kristijan Šmit. EU bi i za svoje dobro trebalo da preispita pravne i političke temelje svog postojanja i budućnosti - smatra Kojčić.
Kurir Politika
"SARDINE I LUK U PAUZI! POSLE JELA, RAD, RAD I SAMO RAD" Predsednik Vučić se obratio video-porukom: Bio sam zabrinut, ali vratila mi se ona čudna energija